Sanovnik:

Svi mi nesto sanjamo, ali da bismo saznali sto ti snovi znače mozete pronaći pod pojedinim pojmom za svaki san. Značenjem i tumačenjem snova ljudi se bave od najstarijih vremena. Tumačenje snova je umjetnost razjasnjavanja značenja ili mogućeg značenja simboličkog sadrzaja snova. Ova umjetnost je veoma stara i spominje se u Starom zavjetu gdje Josip tumači faraonove snove (sedam debelih i sedam mrsavih krava). Isto u Starom zavjetu Danijel je takodjer imao dar tumačenja snova za koje on tvrdi da "Bog s neba okriva svoje tajne".Ljudi u tijeku dana percipiraju stvari kojih nisu svjesni, ali ih se sjete u snu, jer tada su tijelo i duh potpuno opusteni. Zato nam se odgovori na nasa pitanja i rjesenja za nase probleme pojavljuju upravo tada. Stoga snove ne smijemo zanemariti. Zasto ne iskoristiti ono sto nam poručuje nasa podsvijest? Ipak, ponekad snovi nemaju neko duboko značenje i mogu biti tek neke banalne slike, sjećanja upotpunjena nasom mastom.

Probudimo se svako jutro, većinom sa osjećajem da smo nesto sanjali, često taj osjećaj vrlo brzo nestane i zaboravimo ga. Ponekad, taj osjećaj traje cijeli dan, ponekad cijeli zivot. I sjećamo se sto smo sanjali. I samo ponekad, imamo osjećaj da je to sto smo sanjali dio naseg budnog zivota, toliko zivo, toliko jako da je naprosto nevjerojatno da nije istina.
Znate li sto snovi zaista znače? Je li to način da nass mozak razluči koje stvari u nasoj memoriji treba izbrisati a koje stvari su vazne? Ili je to jedan od načina na koji obradjujemo situacije koje nam se dogadjaju u zivotu i učimo kako se lakse nositi sa njima?

Psiholoska komponenta sanjanja izrazena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač dozivljava posebnim oblikom svijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom svijesću suzena i promijenjena. Fizioloska komponenta sanjanja izrazena je REM-fazom. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza.
Sanjanje je obiljezeno pasivnim stanjem svijesti, te je liseno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadrzaj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sjećanje. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S bioloskog stanovista sanjanje je od posebne vaznosti i njegovo sprječavanje (budjenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloskih smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.

Snovi su blagoslov koji smo dobili rodjenjem, ali u isto vrijeme slabo iskoristen dar koji smo mi, civilizirani ljudi, zaboravili koristiti, pa ih najčesće zanemarujemo i gledamo na njih kao na neke čudne slike koje nas mozak svaku noć bez ikakvog logičnog slijeda nasumično odabire. Mnoge poruke koje dolaze putem snova ljudi brzo pospreme u neku od ladica svoga sjećanja koja se neće otvoriti mjesecima, pa i godinama. Svjesno ih zaborave zanemarujući činjenicu da podsvijest pamti i da nas neće ostaviti na miru sve dok ne rijesimo neki problem i dok ga ne osvijestimo.
A podsvijest je ta u koju ćemo pospremiti neke davne traume koje smo kroz zivot preuzeli, a koje nam ne koriste u nasem razvoju, emocije koje nismo odradili i kojih se čak sramimo ili emocionalne povrede najranije zivotne dobi i sve ono s čime jos nismo spremni suočiti se.